Print
Hits: 3396

ŠTA JE UČENIČKI PARLAMENT?


Učenički parlament je zakonom zagarantovana formalna institucija, koja učenicima omogućava demokratski način udruživanja radi zastupanja interesa svih učenika u školi, kao i učešće učenika u donošenju odluka koje se njih neposredno tiču.


Zbog čega je značajno postojanje učeničkih parlamenata?


Zašto je bitno da učenici budu uključeni u proces odlučivanja kroz učeničke parlamente:


Zato što učenici najbolje razumeju svoje potrebe.

Dobrobiti od osnivanja učeničkih parlamenata


 

UČENIČKI PARLAMENTI - ZAKONI I KONVENCIJE


Uspostavljanje i postojanje učeničkih parlamenata zasniva se na međunarodnim i nacionalnim dokumentima koji garantuju pravo na udruživanje i učešće u donošenju odluka.


Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (članovi 56, 95 i 98)


- Službeni glasnik RS, br. 62/2003, 64/2003, 58/2004, i 62/2004.

 

Konvencija o pravima deteta


Usvojena je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, 20. novembra 1989. godine. Savezna republika Jugoslavija ju je ratifikovala u decembru 1990, a pošto je Republika Srbija preuzela obaveze iz svih ratifikovanih međunarodnih ugovora i ona se smatra državom ćlanicom ovog međunarodnog ugovora. Ova konvencija predstavlja najznačajniji međunarodni ugovor kojim se posebno štite prava deteta i koji je obavezujućeg karaktera.

Član 12.
Dete ima pravo na slobodno izražavanje sopstvenog mišljenja i pravo da se njegovo mišljenje uzme u obzir u svim stvarima i postupcima koji ga se neposredno tiču.

Član 13.
Dete ima pravo da slobodno izražava svoje poglede, da traži, prima i saopštava informacije i ideje svih vrsta i na različite načine, bez obzira na granice.

Član 14.
Država će poštovati pravo deteta na slobodu misli, savesti i veroispovesti i pravo i obavezu roditelja da ih u tome usmeravaju.

Član 15.
Deca imaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.

 

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima


Usvojena je od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 10. decembra 1948. godine. Predstavlja najšire prihvaćen dokument iz oblasti ljudskih prava, koji naglašava neotuđivost svakog ljuskog bića.

Član 19.
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20.
Svako ima slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. niko se ne može primorati da pripada nekom udruženju.

 

Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda


Evropska konvencija o ljudskim pravima

Doneta je u okviru međunarodne organizacije Saveta Evrope 4. novembra 1950. godine. Zasniva se na principima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i mogu je potpisati samo članice Saveta Evrope. Naša država je postala članica Saveta Evrope aprila 2003. godine. Marta 2004. godine Republika Srbija (tada kao Srbija i Crna Gora) je potpisala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Član 10.
Imate pravo da odgovorno kažete i napišete šta mislite kao i da date i primate informacije od drugih ljudi.

Član 11.
Imate pravo da učestvujete u mirnim skupovima i osnivanjima ili pridruživanju udruženjima - uključujući i sindikate.


UČENIČKI PARLAMENT 
- REČNIK POJMOVA -


Aktivno slušanje
- veština slušanja druge osobe s pažnjom i poštovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da je slušamo; obuhvata niz tehnika koje pomažu razumevanju osećanja i potreba sagovornika.

Deklaracija
- dokument koji nema snagu zakona, već predstavlja moralnu obavezu za članove - potpisnice deklaracije.

Dete
- (po Konvenciji o ljudskim pravima) - svako ljudsko biće koje nije navršilo 18 godina života, osim ukoliko se u datoj državi punoletstvo ne stiče ranije.

Diskriminacija
- svaki oblik uskraćivanja jednakih prava drugima. Sva prava primenjuju se na sva lica bez diskriminacije i bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, veroispovest, političko ili drugo uverenje, nacionalno, etničko ili socijalno poreklo, imovinsko stanje, onesposobljenost, rođenje ili drugi status.

Donator
- pojedinci, nacionalne ili međunarodne organizacije, koje daju finansijska sredstva za realizaciju nekog cilja ili plana.

Komunikacija
- proces razmene poruka (verbalnih i neverbalnih) između najmanje dve osobe, koja se odvija sa određenim ciljom i namerom.

Konflikt
- dinamički, interaktivni proces, sukob oprečnih stavova, impulsa, interesa ili težnji.

Konsenzus
- način donošenja odluke koji zahteva saglasnost svih učesnika u odlučivanju.

Konvencija
- sporazum ili dogovor u obliku običajnog prava o modalitetima i normama ponašanja.

Participacija
- učešće, odnosno prema Konvenciji o pravima deteta, pravo deteta na slobodno izražavanje sopstvenog mišljenja i pravo da se to mišljenje uzme u obzir u svim stavrima i postupcima koje ga se neposredno tiču.

Potpisivanje međunarodnog ugovora
- momentom potpisivanja država iskazuje spremnost da preuzme obaveze iz međunarodnog ugovora.

Pravo
- opšta, zagarantovana pravila kojima se uređuju odnosi između ljudi, kao i odnosi ljudi prema zajednici.

Ratifikacija
- činom ratifikacije država preuzima na sebe obavezu da preuzme sve potrebne zakonodavne, administrativne i ostale mere za ostvarivanje prava priznatih međunarodnim ugovorom

Sloboda govora
- pravo svakog građanina da jasno iznosi svoje misli i shvatanja. Sloboda govora je povezana sa ostalim osnovnim političkim pravima i slobodama građana, ali je njena realna ostvarljivost uslovljena stepenom demokratičnosti nekog društva.

Sloboda misli
- pravo svakog građanina da slobodno misli i odabere svoj pogled na svet. Ovo je bitna pretpostavka ostvarivanja dečjih tj. ljudskih prava.

Ujedinjene nacije
- međunarodna organizacija osnovana 1945. godine s ciljem zaštite ljudskih prava, očuvanja mira i rešavanja sukoba među državama.

Ugovor
- saglasnost volja između strana ugovornica; važi za strane koje su usaglasile svoju volju oko određenih prava i obaveza.

Ustav
- najviši pravni akt neke države, sa većom snagom od zakona. Donosi ga Ustanotvorna skupština. Ustavom se utvrđuje celokupno uređenje države.

Zakon
- pisani pravni akt koji donosi zakonodavni organ (u našoj državi Narodna skupština Srbije)


O DEMOKRATIJI


Ako želiš da budeš dobar parlamentarac potrebno ti je, kao prvo, predznanje o pojmu koji je usko vezan s pojmom parlamenta, a to je pojam demokratije.

Iako je pojam demokratije veoma star, ona je prvobitno postojala samo kao ideja. Ideja o ravnopravnosti i ravnopravnim odlukama.

Ideja o demokratiji svoje korene nalazi još u antičkom dobu. U svom prvobitnomobliku pojam demokratije se razvijao kroz dela istaknutih filozofa i političara. Reč demokratija vodi poreklo od starogrčke reči "demos", što znači narod i "kratia", vlast. Spajanjem ove dve reči dobijamo pojam koji predstavlja vladavinu naroda. Osnovni temelji demokratije zasnivaju se na poštovanju ljudskih prava i uvažavanja različitosti.

Mahatma Gandi je rekao: "Pod pojmom demokratije ja podrazumevam jednake šanse, kako za najslabijeg tako i za najjačeg."

Pretpostavljamo da se sada ti pitaš zbog čega je ovo bitno?

Tokom svog života mi pripadamo velikom broju grupa. Članovi smo porodice, škole, pripadamo raznim klubovima, sekcijama. U svim ovim grupama često donosimo različite odluke. Neke od tih odluka su nam veoma bitne, a neke manje, ali neke nas čine manje, a neke više srećnim. A osnovno je da one olakšavaju naš život u zajednici i da imamo potrebu da učestvujemo u donošenju odluka. Pojam demokratije ogleda se u donošenju kolektivnih odluka koje utiču na grupu kao celinu i koje omogućavaju da svi članovi grupe imaju jednaka prava u njihovom donošenju. Kada govorimo o demokratiji, pre svega mislimo na mogućnost uticanja prilikom donošenja odluka. U demokratiji moć se ogleda u moći građana da odluče kome će poveriti vršenje vlasti. To ne znači da se oni odriču mogućnosti da učestvuju u odlučivanju, već da je poveravaju svojim predstavnicima.


PREDSTAVNIČKO TELO - PARLAMENT


Razvoj demokratije povezan je sa nastankom i razvojem predstavničkog tela. Po svom nastanku predstavnička tela predstavljaju zborne organe koji su izabrani na određeno vreme i po unapred propisanoj proceduri.

Nastanak predstavničkih tela bio je rezultat borbe protiv autokratije i predstavljao je prelez od lične i neograničene vlasti ka demokratiji. Kroz istoriju, ovo telo je različito ograničavano bilo da su u pitanju godine života, polna pripadnost ili imovno stanje.

Predstavnička tela vrše najveću državnu vlast, a to je zakonodavna vlast.

Predstavničko telo obično nosi naziv zakonodavno telo ili parlament. U pojedinim državama ovo telo nosi različite nazive kao što su duma (Rusija), rajhstag (Nemačka), kongres (S.A.D.), skupština (Srbija), sobranje (Makedonija), hural (Mongolija)... Reč parlament vodi poreklo od latinske reči parlare, koja znači govoriti, što nam ukazuje na jednu od važnih aktivnosti koja se odvija u parlamentu, a to je dogovaranje, razgovor, rasprava.

 

 

KOJE SU VEŠTINE I ZNANJA BITNA ZA DOBROG PARLAMENTARCA?